HOME
(GLAVNA STRANICA)

Tomo Maretić,

Zagreb, 1891.

 

Ruske i češke riječi
u književnom hrvatskom
jeziku.

Čitao u sjednici filologičko-historičkoga razreda jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
14. Svibnja 1891.

PRAVI ČLAN DR. T. MARETIĆ.

 

Mislim, da mi ovdje ne treba razlagati, koliko su znatna u filologiji istraživanja o tuđim riječima, jer i nestručnjak lasno dokučuje, da su valjani popisi tuđih riječi, što se nalaze u kojem jeziku, lijep materijal za različna kulturno-istorička pitanja. Gdjekoji su filologički trudbenici već obradili s većom ili s manjom potpunošću naše riječi tuđice prema jezicima, iz kojih su uzete. Koje je riječi naš narod uzeo od Turaka, to su pokazali F. Miklošić i Đ. Popović, prvi u nizu rasprava: Die türkischen Elemente in den südost- und osteuropäischen Sprachen, 1884—90 (štampano u organu bečke akademije: Denkschriften, sv. 34—38), drugi u raspravi: Турске и друге источанске речи у нашем језику, 1884. (štampano u Glasniku srpskog učenog društva, knj. 59); oko italijanskih se riječi trudio F. Kurelac u raspravi: Vlaške rěči u jeziku našem 1872. (štampano u Radu jugosl. akad. knj. 20); mađarski filolog B. Munkači (Munkácsi Bernát) napisao je god. 1883. raspravu o riječima, što su ih južni Slaveni uzeli iz madžarskoga jezika: Magyar elemek a déli szláv nyelvekben (štampano u Nyelv-tudományi kozlemenyek, knj. 17).

Velika je razlika među riječima uzetima iz jezika što sam ih do sad spomenuo, i među onima, što smo ih primili iz ruskoga i češkoga jezika. Dok je iz drugijeh jezika uzimao sam narod, a ono su od Rusa i od Čeha riječi uzimali, a i jednako uzimaju književnici; one su dakle prve riječi, da tako rečem, naturalne t. j. došle su u jezik prirodnijem putem, dočim su ove druge riječi umjetnoga izvora. Iz te sada izrečene razlike istječu i sve druge. Naturalne tuđice ostaju u narodu, on među njima i među svojim pravim narodnim riječima ne čini razlike, on jedne i druge osjeća kao svoje i jednako ih upotrebljava bez ikakvoga purizma. Manje su sreće te naturalne tuđice u književnom jeziku, jer što koji pisac nastoji umjetnije pisati, s tijem se više kloni tijeh tuđica i gleda ih zamjenjivati domaćim riječima. Budući da dobri hrvatski pisci, u opće govoreći, više idu za umjetnijem jezikom negoli dobri srpski pisci, za to je u onijeh manje riječi iz turskoga i mađarskog jezika nego li u ovijeh, a ima pisaca i na jednoj i na drugoj strani, koji će samo u prijekoj nuždi upotrebiti naturalnu tuđicu t. j. kada joj u jeziku nema nikakve zamjene ili kada se u jeziku tako ukorijenila, da je nije moguće iščupati. Narod je uzeo od Turaka dosta riječi, kojih mu nije trebalo uzimati, jer ima i imao je već prije turske invazije za dotične pojmove lijepih svojih riječi; takve su n. pr. nepotrebne turkinje: burgija, kazan, komšija, konak, mehana, odžak, oroz, pendžer, peškir, terzija itd. Te su i slične riječi odavno izagnane svuda, gdje se ide za čistoćom i biranošću jezika i sloga, a zadržana je možda jedva jedna od dvadeset turkinja kao: ćelav, duvan, lepeza, torba, zanat itd. Isto se tako izgone iz književnosti i riječi uzete iz mađarskoga jezika; tako danas ne će ni jedan hrvatski pisac upotrebiti rijččî kao: beteg, čalaran, falat, kinč, oroslan, orsag, tolvaj, sabov, alas, šor itd., koje su k nama došle od Madžara; rijetke su riječi-madžarice prodrle i u književnost kao n. pr. čopor, korov, rudo, kip, varoš, utanačiti i dr. Ali ako književnici slabo primaju narodne turkinje, madžarice, italijanke itd., a ono narod još mnogo slabije prima književne ruskinje, kako je n. pr. primio: činovnik, zastupnik, sveštenik (svećenik), nužda, odobriti, izvoljeti, vazduh (uzduh), jarost, razjariti se, a možda i iskren, — a što je to prema onijeh 130 (od prilike) riječi, što su ih po mojem računu naši književnici uzeli iz ruskoga jezika! Češkinja sam našao u književnom hrvatskom jeziku oko 70, a koliko ja znam, još ni jedna od njih nije prodrla u narod. Nema sumnje, da će s vremenom uz veću prosvjetu i češkinja i ruskinja biti više u narodnom neknjiževnom govoru, ali tomu vremenu nemamo razloga mnogo se veseliti, jer će onda u opće u narodnom govoru biti do duše više duha evropskoga, ali manje hrvatskoga.

Malo prije smo rekli, da je narod uzeo od Turaka dosta riječi posve zališnijem načinom, jer bi bez njih vrlo lako mogao biti, kad za njih ima dobrijeh zamjena u svojem jeziku; ali nije narod uzimao takve riječi samo od Turaka, već i od drugijeh naroda, s kojima je u susjedstvu; tako n. pr. posve su zališne madžarice: beteg, tolvaj, alas, utanačiti i dr., kad imamo svoje riječi: bolest, razbojnik, ribar, uglaviti i dr. U tu pogrješku rijetko padaju književnici, kada uzimaju riječi iz drugijeh jezika, jer oni, ili bar bolji od njih, traže pomoći u drugijem jezicima, kada nemaju za dotični pojam riječi u svome jeziku ili kada za tu narodnu riječ ne znaju. Ovo izlazi iz same naravi umjetnoga do duše, ali opet čistoga i biranog narodnog jezika, jer nepotrebne tuđice ne služe jeziku i slogu na ures. Među onijem riječima, što su u našu knjigu došle iz ruskoga i češkoga jezika, ima ih samo njekoliko nepotrebnijeh, jer za njih imamo dobre domaće riječi. Takve ruskinje i češkinje tijem što su nepotrebne, već su i pogrješne, pa bi ih trebalo izgoniti iz jezika. Što će nam ruskinje: dozvoliti, izlišan, izviniti, ogroman, opširan, pobornik, pokrovitelj, posjetiti, kad imamo svoje riječi: dopustiti, zališan, oprostiti (ispričati), golem, prostran, zatočnik, zaštitnik (zakrilnik; u Mikaljinu rječniku: zakrilitelj — protector), pohoditi? Ne bi nam trebalo ni češkinja: dostatan, opetovati, pronevjeriti, veleban, kad se mjesto njih može lijepo hrvatski reći: dovoljan, ponavljati, potkrasti, veličanstven.

Što su riječi tuđice, koje sam narod uzima, naturalne, a umjetne su, koje uzimaju književnici, otud se samo po sebi razumije ovo, što ću sada reći. I narod i književnici uzimaju iz tuđih jezika riječi samo za one pojmove, koje imaju ili koji su im potrebni. Za to se narod nije trudio, da od Turaka ili Madžara ili Talijana itd. uzme riječi za pojmove, koji mu nigda na um ne padaju, a književnik, koji piše o apstraktnijem predmetima, ne može bez njih biti. Kada se hrvatski narod u ovom vijeku probudio iz sredovječnoga sna i počeo stvarati svoju novu književnost, onda su se književnici svaki čas nalazili na muci, kako će što izreći, jer u narodnom jeziku nije bilo za to riječi. Kada se nikako nijesu mogli domisliti pravoj riječi, onda je ostajalo samo da pogledaju, kako se to veli u kojem slavenskom jeziku. Šulek u predgovoru svojega njemačko-hrvatskog rječnika među ostalijem veli: „Gdě nisam našao potrebite rěči u književnom narěčju, potražio ju u srodnom razrěčju, i onda stoprv prigrlih noviju već upotrebljavanu rěč, kad me i razrěčja izdadoše. Pa kad mi ni odkuda nije naspěla pomoć, utekoh se drugim slavenskim jezikom, gdě je uvěk nadjoh". Slično veli i Veber u „Radu" 29, str. 152, da treba uzimati pomoć iz slavenskijeh jezika, kad nema za što riječi ni u književnom ni u neknjiževnom narječju. Jednako su za cijelo mislili također Mažuranić i Užarević, koji su god. 1842., dakle na početku hrvatskoga preporoda, izdali na svijet svoj rječnik. Pače mnogo godina prije našega preporoda već je Dubrovčanin Stulić (Stulli) u svoje „Rječosložje" god. 1806. unio mnoštvo ruskijeh riječi, ali dakako posve nekritičnijem načinom, kako je u opće čitav negov rječnik izrađen traljavo. Stulić kod svijeh riječi, što ih je uzeo iz ruskoga jezika, ima bilješku „lex. r.", koja znači, da ih je izvadio neposredno iz ruskoga rječnika. Mnoge ruskinje u Mažuranićevu i Užarevićevu, za tijem u Šulekovu rječniku nijesu za cijelo neposredno uzete iz ruskoga rječnika, već iz srpskijeh pisaca, koji su bili udomili mnoštvo ruskijeh riječi već prije hrvatskoga preporoda. Druge su dakako ruskinje rečeni hrvatski leksikografi vadili neposredno iz rječnika, a da su tijem načinom uzimali i češke riječi, to se samo po sebi razumije, jer njih nije bilo u srpskijeh pisaca. Iz Mažuranićeva i Užarevićeva, za tijem iz Šulekova rječnika prodrle su ruskinje i češkinje u hrvatsku književnost, a iz hrvatskih knjiga prodrle su češkinje, a po svoj prilici i gdjekoje ruskinje u srpsku književnost.

Malo ima češkinja, a još manje ruskinja, koje su hrvatski pisci sami unijeli u knjigu, koje dakle nijesu prešle preko rječnika pomenutih naših leksikografa; takve su iz češkoga jezika riječi: dojam, doživotan, geslo, zasada, a iz ruskoga nebosklon i dr. Bez obzira na način, kojim su pojedine ruskinje i češkinje ušle u našu književnost, većina ih se do danas tako ukorijenila, da ih svi naši pisci osjećaju kao prave narodne riječi, i za cijelo će se čitatelji, osobito nefilolozi, za mnogu riječ začuditi, kada je nađu u popisu, koji dalje dolazi, zabilježenu, da smo je uzeli od Rusa ili od Čeha. Kašto se našim leksikografima i književnicima dogodilo, te su za isti pojam uzeli dvije tuđice, jednu iz ruskoga, drugu iz češkoga jezika, i obje su se utvrdile u književnosti. Tako n. pr. za njemačke riječi Vorzug, Begriff, Sammlung, Grundsatz mi upotrebljavamo ne samo preimuć(s)tvo, ponjaće, zbornik, načelo, koje smo riječi primili od Rusa, već također prednost, pojam, zbirka, zasada, koje smo uzeli iz češkoga jezika.

Ja sam do sad od slavenskijeh jezika spominjao samo ruski i češki, iz kojih nam je došlo mnogo riječi. Za što nijesam spominjao i poljskoga jezika? Tomu je razlog posve jednostavan, jer iz toga jezika nijesmo po svoj prilici uzeli ni jedne riječi. Ima, istina, slavenskijeh tuđica u književnom našem jeziku, za koje bi se moglo misliti, da smo ih uzeli od Poljaka, jer se u poljskom jeziku doista nalaze; ali ako se pogleda u ruski ili u češki rječnik, vidi se, da ih i ti jezici imaju. Hrvatske književne riječi: ogroman, podal, poredak, surov, tokar nalaze se, istina, u poljskom jeziku: ogromny, podły, porządek, surowy, tokarz, ali su one vrlo dobro poznate i u jezicima češkom i u ruskom: ohromný — огромный, podly — подлый, pořádek — порядокъ, surovэ — суровый, tokař — токарь; za to treba reći, da smo te i slične riječi uzeli ili od Rusa ili od Čeha kao i mnoge druge, a ne od Pojaka, od kojih u opće nijesmo valjada ništa uzeli. Druge su opet gdjekoje riječi zajedničke češkomu i poljskomu jeziku, n. pr. dostatny — dostatni, skromny — skromny, úřad — urząd, živel — źywioł, a tu ćemo reći, da su riječi dostatan, skroman, ured, živalj uzete iz češkoga, a ne iz poljskog jezika. Riječ je strog, istina, poljskog izvora, ali mi je nijesmo uzeli neposredno iz poljskoga jezika (srogi), već iz ruskoga (строгій), a Rusi su je dobili od Poljaka. Meni je za sad poznata samo jedna hrvatska književna riječ, koja se nalazi u poljskom jeziku, a nema je ni u češkom ni u ruskom, a to je riječ: krajobraz. Ali opet nije sigurno, da smo tu riječ uzeli od Pojaka, jer bi mogla biti i domaća kovanica; ta je sumnja dosta osnovana za to, jer u poljskom jeziku krajobraz znači njem. Landschaft, a rječnici Mažuranić-Užarevićev i Popovićev pišu joj značenje Landkarte. Dogod se dakle ne nađe koja posve sigurna poljakinja u našem književnom jeziku (a ja sam se dosta trudio, da koju nađem), dotle ja tvrdim, da naše književne slavenske tuđice potječu samo iz češkoga i ruskog jezika. Mislim, da se lasno može odgovoriti na pitanje: za što naši leksikografi i književnici nijesu tražili pomoći također u poljskijem rječnicima, kada im je za što trebao izraz? Nijesu je za to tražili, jer je od vremena našega preporoda do danas poljski jezik u nas vrlo malo poznat; ako naši književnici i ostala inteligencija uče koji slavenski jezik, onda je to obično ruski ili češki, a poljski u rijetkijem slučajevima. A ako tko (obično u mlađahnom slavenskom zanosu) i počne učiti poljski jezik, malo ga tko valjano izuči, jer je taj jezik južnijem Slavenima znatno teži i od ruskoga i od češkog. Može se dalje spomenuti, kako su pokretači našega preporoda slavensku uzajmičnost držali gotovo samo s Česima i s Rusima, vrlo malo s Poljacima, koji su u ono doba veoma slabo marili za opće slavenske interese. Ali kako ovaj drugi razlog nije tako očevidan kao onaj prvi, ne ću dalje da ga razvijam.

Nije čudo, što smo uzimajući riječi od Čeha i od Rusa uzeli gdjekoju i takvu, koja već u svojem jeziku nije domaća, nego je uzeta iz drugoga kojeg jezika. Rusi su n. pr. od njemačke riječi Quaste načinili кисть, od njem. Helmшлемъ; rusko je рисовать i češko rýsovati od njem. reissen; u ruskom важный і češkom vážný nije korijen slavenski, već njemački, koji je u riječima n. pr. Wage, wägen itd., rusko янтарь uzeto je iz litavskoga jezika, u kojemu se veli gentaras ili gintaras ili jentaras. Mi smo neposredno od Rusa ili od Čeha uzeli svoje današnje riječi: kist, šljem, risati, važan, jantar.

Za tijem ima u ruskom i u češkom jeziku riječi, koje su književnici načinili ugledajući se u drugi koji jezik ili su je naprosto skovali više ili manje zgodno. Tako n. pr. naše češkinje došljedan, osloviti, upliv ne potječu iz čistoga narodnog češkog jezika, jer su svoj adjektiv důsledný češki književnici za cijelo načinili po uzoru latinsko-njemačke riječi consequent; glagol osloviti nalazi se istom u novijoj češkoj književnosti, a načinjen je prema njem. anreden; supstantiv vplyv nije ni u češkom jeziku ni malo originalan, već je u novije doba skovan prema njem. Eіnfluss, franc. influence; isporedi i varvarsko-latinsku riječ influxus. Govorimo i pišemo: izraziti se mjesto samoga izraziti, to je do duše prema ruskomu изразиться ili выразиться, ali je sva prilika, da tako Rusi govore povodeći se za njem. sich ausdrücken i francuskijem s'exprimer. Ruske riječi относиться отношеніе za cijelo nijesu narodne, već su ih ruski književnici načinili prema njem. sich beziehen, Beziehung, franc. se référer ili se rapporter, relation, rapport, — a mi smo od Rusa uzeli odnositi se i odnošaj. Tako je u Rusa равновѣсіе, умѣстный načinjeno prema njem. Gleichgewicht, statthaft, a naše riječi ravnovjesje, umjestan upravo su ruskinje. Prema grčkomu adjektivu νικηφόροσ imaju Rusi побѣдоносный, a naš pobjedonosan samo je prenesen iz ruskijeh rječnika. Ali pri ovakijem nenarodnijem ruskinjama i češkinjama treba biti na oprezu, jer je često i moguće i vjerojatno, da smo mi ovu ili onu riječ uzeli ne iz ruskoga ili češkog jezika, već smo je sami t. j. naši su je leksikografi i književnici načinili prema njemačkomu jeziku. Tako n. pr. naše se riječi lakouman, neophodan, posrednik, zaključiti ili zaključivati nalaze i u ruskom književnom jeziku: легкоумный, необходимый, посредникъ, заключать ili заключить, ali nas ništa ne nagoni, da pomenute hrvatske riječi držimo za ruskinje, jer se može s isto takvijem pravom reći, da su načinjene neposredno prema nemačkijem riječima: leichtsinnig, unumgänglich, Vermittler, schliessen. Govorimo i pišemo: glasovati, polumjer, predstava, vlak, ali i Česi imaju riječi hlasovati, polouměr, predstava, vlak, pa tko bi znao reći, jesmo li mi te riječi uzeli od Čeha, ili smo ih sami skovali po uzoru njemačkijeh: stimmen, Halbmesser, Vorstellung, Zug? Ima i takvijeh primjera, gdje se i u češkom i u ruskom jeziku nalaze riječi, koje posve t. j. etimologijom i tvorbom i značenjem odgovaraju našima, ali budući da su i češke i ruske načinjene prema njemačkima, prosto nam je misliti, da mi dotičnijeh riječi nijesmo uzeli ni od Čeha ni od Rusa, već su nam ih pomogli skovati Nijemci. Ispor. naklonost, odstraniti, punomoć, zavisan, zastupati: ruski наклонность, отстранитъ, полномочіе, зависимый, заступать, češki náklonosť, odstraniti, plnomoc, zavisný, zastupovati, njemački Neigung, beseitigen, Vollmacht, abhängig, vertreten. Gdjegod se može misliti, da je ova ili ona naša riječ prevedena iz njemačkoga jezika, premda joj se nalaze družice u ruskom ili u češkom ili u ta obadva jezika, takvijeh riječi nijesam uzimao u svoj popis hrvatskijeh ruskinja i češkinja, koji dalje dolazi, da mi se ne bi s pravom prebacivalo, da sam se previše zaletio.

Ima dosta (oko 70) riječi u književnom našem jeziku, za koje se ne može (ili bar ja ne mogu) reći, jesu li ruskinje ili su češkinje, dok se nalaze u ta obadva jezika, a gdjekoje još i u poljskome, kako smo malo prije vidjeli. Za gdjekoje se, istina, zna, da su ih Česi u novije vrijeme uzeli od Rusa (n. pr. bodry, poručík, předěl, rukovodstvo, věrojatný), a za druge se to može misliti (n. pr. prvobytný), ali kad bi se za sve odredilo, jesu li prave narodne češke riječi ili su uzete iz ruskoga jezika, opet se ne bi moglo za mnoge znati, jesu li u naš književni jezik provalile neposredno iz ruskoga ili posredno preko češkoga. Za to sam mislio, da je dosta, da u svojem popisu u takvijem slučajevima uz našu književnu riječ zabilježim, kako ona glasi u ruskom i češkom jeziku bez osobitog dodatka, iz kojega smo je upravo uzeli.

Sam natpis ove moje radnje odgovara na pitanje, za što se nijesam obazirao na riječi, koje su do duše u nas tuđice i nalaze se u ruskom jeziku, ali se također nalaze u crkvenoslavenskome. Za sve se takve riječi može reći, a za mnoge se može i dokazati uz pomoć Daničićeva rječnika i akademičkoga, koliko ga je do sad na svijet izišlo, da tijeh riječi nijesmo uzeli od Rusa, već neposredno iz crkvenoga jezika, iz kojega su dakako i sami Rusi mnogo uzeli, još više nego mi. Među crkvenijem i među pravijem ruskijem riječima u hrvatskom književnom jeziku razlika je ta, što ove druge imamo istom od vremena književnoga našeg preporoda, a crkvenoslavenske imamo od davnina, n. pr. brak, glagol, kumir, lihva, licemjer, stih (grč. στίχος) i dr.

Dalje su izostavljene iz mojega popisa one ruskinje, koje nam služe samo kad govorimo o Rusima i Rusiji, n. pr. rubalj, samovar, stepa, ukaz, votka (vodka), vrsta (ruska milja). Ove bismo riječi upotrebljavali i onda, da nijesmo u svoj kniževni jezik ni jedne druge ruskinje primili, kako ih doista upotrebljavaju i drugi evropski narodi, koji inače nijesu od Rusa ni jedne ili gotovo ni jedne druge riječi uzeli. Napokon ostaje još jedna kategorija ruskijeh riječi, kojih nijesam primao u svoj popis. To su riječi, koje se veoma rijetko nalaze u hrvatskijeh pisaca, a često u srpskijeh, n. pr. gord, svirep, vospitati, jestastvo (jestastvenica), ubijediti (= uvjeriti), skaska, sačinitelj, suštastvo (suštastvovati), nabljudavati, spisak, čas (u značenju: ura, sahat), prilježan i dr. Za većinu ovijeh srpskijeh ruskinja može se reći, da dobro čine hrvatski pisci, što ih ne primaju, kad imaju za njih valjanih domaćih zamjena; ali gdjekoje ne bi zlo bilo da primimo n. pr. suštastvovati i suštastvo, mjesto kojih još i sada gdjekoji naši pisci pišu nakazne riječi: bitisati, bitisanje. Iz ovoga se po sebi razumije, da u moj popis nijesu ušle ruskinje, koje već i sami srpski pisci rijetko upotrebljavaju ili su ih već posve ostavili, n. pr. izuć ili izućan (извщный), hudožestvo, nadežda, slovar, slovesnost, tolkovati, živopisac i dr.

Ovdje ne bi izlišno bilo pitanje: kada smo mi svoje leksikalno blago umnožali tolikijem brojem ruskijeh i češkijeh riječi, a jesu li Rusi i Česi unijeli u svoje jezike štogod iz našega? Na to pitanje odgovaram, da meni nije poznata ni jedna riječ, koju bi Rusi uzeli od Hrvata i Srba, a samo mi je jedna za sad poznata, koju su od nas uzeli Česi, i to je riječ porota. Ova je riječ u češkom jeziku neologizam, a našemu je narodu ona bila vrlo dobro poznata u davnini već prije turske invazije; to dokazuje obilno Daničićev rječnik iz knjiž. starina srpskih.

Nitko neka ne misli, da sam ja ovu raspravu za to napisao, da bih našim piscima, koji mare za čistoću jezika, pokazao veliku čitulju barbarizama kojih se treba čuvati kao jezičnijeh nagrda ili „mulja" kako bi rekao pokojni Kurelac. Kada se pomisli, da mnogo veći i mnogo znatniji narodi od našega imaju u svojim jezicima svu silu tuđih riječi i to više nego li ih mi imamo, onda se, mislim, lasno dokučuje, da ni mi ne možemo biti bez tuđica i ne smijemo tuđice a priori osuđivati. Samo u primanju tuđih elemenata u književni jezik treba kao i u svakom poslu postupati prema zlatnomu pravilu: est modus in rebus t. j. uzimati samo ono, što je doista potrebno i što duh dotičnoga jezika može podnijeti. Ako se na to dvoje pazi, onda primanje tuđica nije ni nagrda jeziku ni sramota narodu, koji ih prima. Protiv drugoga pravila malo su zgriješili naši leksikografi i književnici, n. pr. duh hrvatskoga jezika ne podnosi češkinja osloviti, upliv, jer naši glagoli, koji znače govoriti, besjediti, nemaju nigda uza se u akusativu ono čeljade, kojemu se govori kako imaju Nijemci sa svojim glagolima sprechen i ansprechen, dakle je češkinja osloviti (koga) isto tako rđava riječ kao i naša domaća ropska kovanica nagovoriti koga = njem. anreden. Upliv bi hrvatski jezik samo onda podnosio, kad bismo imali glagol uplivati n. pr. u vodu, u more i t. d. Za to je svakako boja riječ utjecaj, koja se već u Šulekovu rječniku nalazi s. v. Einfluss (samo je tamo griješkom „uticaj" mjesto „utjecaj"), jer prema supstantivu utjecaj imamo glagol utjecati (influere). Ovako će se možda naći još gdjekoja češkinja ili ruskinja, koja se ogrješuje o drugo pravilo; ali ih je svakako više, koje se protive prvomu pravilu t. j. koje su zališne, jer za njih imamo svojih domaćih riječi s istijem značenjem. Ja sam ih njekoliko naprijed spomenuo, a drugi gdjekoji primjer mogu čitateji sami naći u popisu.

Ovdje ću još navesti osobite vrste nepotrebnijeh češkinja, koje su se na žalost tako ukorijenile u našu književnost, da ih već upotrebljavaju i gdjekoji pisci, kojima inače čistoća jezika nije deveta briga, te nema nade, da bi se mogle iščupati. Mislim njemačka imena ljudi i gradova u češkom obliku. Česi kao susjedi Nijemaca imaju za neke njemačke gradove kao Dresden, Lajpcig, Minhen svoja narodna imena: Drážďany, Lipsko, Mnichov onako kako i naš narod govori Beč, Bukreš, Jakin, Pećuh, Rim mjesto imena, kako se već u dotičnijem jezicima ti gradovi zovu. Ja mislim, kada nam ništa ne smeta govoriti i pisati Berlin, Hamburg, Štutgart, da bismo mogli bez najmanjega uštrba čistoće našega jezika također pisati i govoriti: Dresden, Lajpcig, Minhen. [Neka mi nitko ne prebacuje, da su imena Dresden i Lajpcig slavenskoga izvora i da ti gradovi leže na zemljištu, koje je negda bilo slavensko. Ime je Dresden izvedeno od slav. riječi, koja u staroslov. jeziku glasi дрѧзга (šuma), a Lajpcig od slav. riječi липа. Ali to su već njekoliko vijekova njemački gradovi, i onoga slavenskog naroda nema već odavno na svijetu, koji je živio ondje, gdje su danas ta dva grada.] A komu se baš ne da upotrebljavati Lajpcig, eno mu Lipiska, koje je ime i Vuk upotrebljavao i unio ga u svoj rječnik, dakle je za cijelo naše narodno ime. Od „Minhen" smo nepotrebnijem načinom načinili Monakov, a priznajem, dosta pravilno, jer njemačko ime toga grada doista je u savezu s riečju „Mönch", monak, češki mnich. Ali kad smo već hotjeli prevoditi ime toga grada, boje bi bilo, da smo mjesto češkoga nastavka -ov uzeli -ovo ili -ovac, dakle Monakovo ili Monakovac, jer su u našem jeziku to nastavci za izvedena mjesna imena. Ja bih ipak najvolio Minhen. Druga je stvar s onijem gradovima, gdje su Nijemci slavensko ime okrenuli na svoju i gdje još i danas ima Slavena, koji za dotične gradove imaju svoja prava narodna imena; tako mi je n. pr. milije Gdansk ili Poznanj ili Vratislava nego li Dancig, Posen, Breslava itd. — Dalje držim, da su nepotrebna i imena Hinko, Vilim mjesto Henrik, Vilhelm. Kada govorimo Hinko, Vilim, onda s tijem nijesu pomenuta njemačka imena pohrvaćena, već su počešena (češ. Hynek, Vilim). — Za tijem je previše povođenja za Česima, kada govorimo i pišemo: francuština, latinština, čakavština, kajkavština mjesto da lijepo rečemo: francuski jezik, latinski jezik, čakavsko narječje, kajkavsko narječje itd. Nije nikakav razlog, što Česi imaju: čeština, francouzština, latinčina itd., da i mi moramo imati takvijeh riječi. Mi, istina, imamo dosta pravijeh narodnijeh riječi na -ština, n. pr. valpovština, đakovština, hrvaština, lukavština, nevaljalština itd. (vidi ih više u Daničića, Osnove 169. 170), ali se ni jedna od njih ne upotrebljava za jezik ili govor; tko dakle hoće da bude što vjerniji čistomu narodnomu jeziku, taj ne će nastavku -štіnа, kao i ni jednomu drugomu, podmetati onoga značenja, za koje narod ništa ne zna. Vuk i Daničić u svojem finom i do sad ni od koga drugoga nedostignutom osjećanju duha narodnog jezika svagda su pisali, a jamačno i govorili: latinski jezik, čakavski govor, a nigda ni latinština ni čakavština ni drugo slično tomu. — Napokon mislim, da smo od Čeha uzeli ružne naše barbarizme kao: velevlast, veleum, veletržac, veleposjednik, veleizdaja i dr. Česi imaju dosta takvijeh složenica n. pr. velechrám (saborna crkva), velekříž (veliki krst), veletok (glavni tijek), velezrada (državna izdaja). Ja ne ću ovdje da istražujem, jesu li te riječi načinjene prema duhu čistoga narodnog češkog jezika, samo to znam, da su takve složenice posve protivne narodnomu hrvatskom jeziku, jer ćemo im uzalud tražiti analogija u čistijem narodnijem složenicama.

Još mi treba kazati koju riječ o glasovnijem promjenama naših ruskinja i češkinja. Ja bih u tom poslu postavio ovo pravilo: dajimo ruskijem i češkijem riječima onaj glasovni oblik, koji bi im davao i narod, da je neposredni susjed Čeha i Rusa, pa da od njih sam prima riječi. Narod bi n. pr. za cijelo od češkoga vzor načinio uzor, jer češki prijedlog v u nas svuda glasi u; od ruskoga ущербъ načinio bi narod uštrb po zahtevima ne toliko svoje fonologije, koliko jezične fisiologije. Dalje bi narod rusku ili češku riječ prekrojio prema svojim glasovima i ondje, gdje dobro osjeća rodbinsku svezu dotične riječi s kojom svojom domaćom riječju. Mislim, da bi narod od ruskoga glagola сообщить načinio saopćiti poradi svojih riječi opći, općina. (Vuk istina piše u rječniku također opšti, opština, ali to će biti poknjiški kao i sveštenik.) Za to ja posve odobravam pisanje točka, točan, vjerojatan, jer bi te riječi za cijelo i narod tako primio od Rusa; on ne zna i ne sluti da prve dvije riječi imaju isti korijen, što ga ima i hrv. glagol taknuti i da bi treća riječ po glasovnijem zakonima našega jezika morala glasiti vjerojetan. I narod bi rusko мечта promijenio u mašta poradi riječi maštanije, koja je crkvenoga izvora; narod bi također govorio otmjen, a ne odmjen prema ruskomu отмѣнный, jer tu ne bi sloga от osjećao u svezi sa svojim prijedlogom od. U ostalom moram priznati, da pravo čine i oni, koji držeći, kako i treba, naše ruskinje i češkinje za riječi umjetnoga izvora mijenjaju ih ne kako bi ih mijenjao narod, već po zahtevima glasovnijeh zakona, koji jesu ili bi trebalo da budu književnicima poznati, koji dakle govore i pišu tačka, tačan, vjerojetan i dr.

A sada evo popisa ruskijeh i češkijeh riječi u književnom hrvatskom jeziku. Za veću sigurnost, da se u nas doista te riječi nalaze, mislio sam, da će biti dobro potvrđivati ih rječnicima od Mažuranića i Užarevića (Deutsch-ilirisches Wörterbuch, — Němačko ilirski slovar, Agram 1842), Šuleka (Deutsch-kroatisches Wörterbuch, — Němačko-hrvatski rěčnik, u Zagrebu 1860). A da pojedine riječi doista i Srbi upotrebljavaju, to sam potvrđivao rječnikom Đ. Popovića (Wörterbuch der serbischen und deutschen Sprache, — Речник срискога и немачкога језика; — I. dio t. j. njemačko-srpski u Pančevu 1886, — II. dio t. j. srpsko-njemački u Pančevu 1881). Skraćenice MU, Š, P služe mi za oznaku tijeh triju rječnika; skraćenica č. znači mi češki, a r. ruski jezik. Dalje sam mislio, da ne će biti zališno, ako pri pojedinijem ruskinjama ili češkinjama naznačim, da ih je i Daničić upotrebljavao. Tko zna, koliki je Daničić bio probirač u upotrebljavanju nenarodnijeh riječi, taj će se sa mnom složiti, da one tuđice, što ih je on upotrebljavao, jamačno može podnijeti i najčišći naš slog. Ja ne ću ovdje navoditi potvrda iz svijeh Daničićevijeh djela, jer za to nemam materijala, već samo iz njegove knjige „Istorija srpskoga naroda", II. izd. u Biogradu 1876, koju je preveo iz ruskoga jezika, a original je od A. Majkova. Skraćenica za to Daničićevo djelo jest Dan., a priloženi broj znači stranu knjige.

 

 

bajoslovlje, bajoslovan, Mythologie, mythologisch Š: č. bajesloví, bajeslovný.

bars, Panther Š: r. барсъ.

basna, Fabel Š, MU, P: r. баснь, басня, č. báseň; češka riječ obično znači „ pjesma", ali se nalazi i u značenju, koje je navedeno. Isporedi: basna ili pripovijetka o Pavlimiru, Dan. 326.

bilina, bilinstvo, Pflanze, Pflanzenreich Š: č. bylina, bylinstvo.

bitan, bitnost, wesentlich, Wesen Š, MU, P: č. bytný, bytnosť. Premda se po svjedočanstvu akademičkoga rječnika adj. bitan nalazi u rječnicima Bjelostijenčevu i Jambrešićevu, a subst. bitnost u Stulićevu, ja opet mislim, da su te obje riječi u novije vrijeme uzete iz češkoga jezika.

blagoglasan, blagoglasje wohllautend, Wohllaut Š. MU: r. благогласный, благогласіе.

bodar, bodrost, bodriti munter, muthig, Munterkeit, Muth einflössen Š: r. бодрый, бодрость, бодрить, č. bodrý, bodrosť.

 

čaj Thee Š, MU, P: r. чай, č. čaj.

časopis Zeitschrift Š, MU, P: č. časopis.

čin Rang Š, Amt P: r. чинъ. Ispor. kad se dostaviše činovi i nagrade za lične zasluge, Dan. 132, sveštenicima se uzimao čin 314.

činovnik Beamte Š, MU, P: r. чиновникъ. Ispor. postavio je osobite upravitelje i činovnike, Dan. 64, svi su oni bili činovnici 65, trebaše više troška na činovnike 248.

 

dojam Eindruck: č. dojem.

doslovan, doslovno wörtlich P (samo u njemačko-srpskom dijelu): r. дословный, č. doslovný.

dostatan, nedostatan hinlänglich: č. dostatný, nedostatný.

dostaviti, dostavljati zustellen Š, P, liefern Š: r. доставить, доставлять, č. dostaviti, dostavovati.

došljedan, došljednost folgerecht Š, MU, folgerichtig Š, consequent P, Folgerichtigkeit Š, Consequenz P: č. důsledný, důslednosť.

dotičan betreffend Š, P: č. dotyčný.

dozvoliti, dozvola, erlauben MU, P, Erlaubniss P: r. дозволять, дозволеніе.

doživotan (n. pr. doživotna tamnica) lebenslänglich: č. doživotný.

dražba Licitation Š, P, Versteigerung. P: č. dražba.

drevan, drevnost sehr alt P, Altertum Š, P, Vorwelt P: r. древній, древность, č. dřevni, dřevnosť. Ispor. u Vukovu rječniku starodrevan alterthümlich.

 

geslo Losung, Parole, Devise: č. heslo. Vidi, što o riječi „geslo" piše naš akademički rječnik.

glup, glupost, glupak dumm Š, P, einfältig P, Dummheit Š, P, Thor P, Einfaltspinsel MU, P: r. глупый, глупость, č. hloupý, hlouposť Vidi akad. rječnik.

gorljiv, gorljivost eiferig Š, MU, Eifer Š, MU: č. horlivý, horlivosť. Vidi akad. rječnik.

granostaj Hermelin Š: r. горностай, č. hranostaj.

gromada, gromadan Haufe Š, P, Masse P, Gruppe P: громада, громадный, č. hromada, hromadný.

 

iskren, iskrenost aufrichtig S, MU, P, Aufrichtigkeit Š, MU, P: r. искреннній, искренность. Ispor. bio je iskren i plemenit. Dan. 113, nije imao ni iskrenosti ni odanosti 83.

izjaviti (se), izjavljivati (se), izjava äussern Š, erklären P, sich erklären Š, P, Erklärung P: r. изъявить(ся), изъявлять(ся).

izlišan überflüssig P: р. излишній.

izraziti, izražavati, izraz ausdrucken Š, MU, P, Ausdruck Š, MU, P: r. изразить, изражать ili običnije выразить, выражать. Rječnici do duše nemaju „izraziti se" sich ausdrücken, ali se govori i piše, a to je prema ruskomu изразиться, выразиться.

izviniti, izvinјavati entschuldigen Š, P: r. извинить, извинять.

izvjestan, izvješće, izvijestiti bestimmt Š, gewiss P, sicher P, Referat Š, Nachricht MU, Benachrichtigung MU, benachrichtigen MU, P, referiren Š: r. извѣстный, иввѣстіе, извѣстить.

izvoljeti belieben Š, MU, P: r. изволить. Isporedi u Vukovu rječniku: izvòljeti-ìzvolîm belieben, sich würdigen (in den Klöstern und in den Städten), placeat, dignetur (in Ungarn). Vuk ima i imperfektivni oblik izvolijevati.

 

jantar Bernstein Š, MU, P: r. янтарь.

jarost Wuth Š, MU, Grimm Š, MU, P, Zorn P: r. ярость. Češko jarosť znači drugo, na ime: jugendliche Stärke, Frische. Isporedi u Vukovu rječniku: „járôst (ponajviše u vojv. po varošima) vide gnjev". Vidi razjariti se.

kist Pinsel Š: r. кисть. I češki jezik ima riječ kysť, ali u značenju njemačke riječi Quast (ili Quästchen), od koje je i postala. Kao ruska tako je i češka riječ ženskoga roda.

kosnuti se berühren Š, anrühren P: r. коснуться. Uzeli smo samo perfektivni ruski glagol, a imperfektivnoga кашаться nijesmo.

krajolik Landschaft Š: č. krajolik.

 

latak Stoff Š, Zeug Š: č. látka.

ličiti, lіčilо schminken Š, Schminke Š: č. ličiti, ličidlo.

lični, ličnost persönlich P, Persönlichkeit P: r. личный, личность. Ispor. otvori se polje ličnim zaslugama, Dan. 54, bili su lično samostalni 62, od lične njegove mržnje 114; sjajna ličnost njegova 53, za zaštitu ličnosti i imanja 55, gdje se ticalo ličnosti, savjesti i družinskih stvari 275.

listina altes Schriftstück: č. listina.

ludžba (lučba) Chemie Š, MU, P: č. lučba.

 

ljubopitan, ljubopitnost neugierig S, MU, P, Neugierde, Š, MU, P: r. любопытный, любопытность.

 

mašta Phantasie Š, P (ovaj drugi ima i adj. maštav phantasie-reich): r. мечта. Vuk u rječn. bilježi mŕštanije kao crnogorsku riječ sa značenjem „sijeri" t. j. Spiegelfechterei, Taschenspielerei, ali ta je riječ prodrla u narod iz crkve; ispor. crkvenoslav. мьчьтаниіе (мъчьтаниıє) phantasia, imaginatio, dolus, varietas.

mučaljiv, mučaljivost verschwiegen Š, P, Verschwiegenheit Š, P: r. молчаливый, молчаливость.

 

nabožan, nabožnost fromm, andächtig, Frömmigkeit, Andacht: r. набожный, набожность. č. nábožný, nábožnosť

nacrt, nacrtati Entwurf Š, Plan P, entwerfen Š, MU, P: r. начертаніе, начертать.

načelo, načelan Grundsatz Š. MU, Prinzip P, prinzipiell: r. начало. Ispor. uvođene državnog načela, Dan. 11, načela prekrasnoga samostalnog razvijanja 75.

načitan, načitanost belesen P, Belesenheit P: r. начитанный, начитанность.

nadležan, nadležnost: competent P, Competenz P: r. надлежащій.

nagrada, nagraditi, nagrađivati Belohnung MU, P, lohnen Š, belohnen MU, P: r. награда, наградить, награждать. I češki jezik ima riječ náhrada, ali u značenju Ersatz, Entschädigung, isto tako nahraditi u značenju ersetzen, entschädigen, vergelten. Ispor. nagrade za lične zasluge, Dan. 132.

naklada, nakladnik Verlag Š, P, Verleger Š, P: č. náklad, nákladnik ili nakladatel.

narječje Mundart Š, MU, P: r. нарѣчіе, č. nářečí. Ovu je riječ upotrebljavao i Vuk kad mu je god trebalo.

naslov Titel Š, MU, P: č. náslov.

nastupiti, nastupati beginnen, n. pr. nastupilo je proljeće, nastupa zima: r. наступить, наступать. I Vuk ima ova dva glagola, ali dakako s drugijem značenjima.

nauka, naučan Wissenschaft MU, P, wissenschaftlich P: r. наука, научный. I češki jezik ima ove riječi, ali česima náuka (nauka) znači Lehre, Lehrsystem, a náučný (naučný) belehrend, Lehr-. Ispor. potpomagaše nauke i umjetnosti, Dan. 330.

nazor Ansicht P: č. názor.

nebosklon Gesichtskreis, Horizont: r. небосклонъ.

negodovati, negodovanje Unwille Š, Missbilligung P, Unmuth P, missbilligen P, missmuthig sein P: r. негодовать, негодованіе.

nevježa Unwissender, Dummkopf P: r. невѣжа.

nužda, nuždan Noth Š, MU, P, nöthig Š, MU, P: r. нужда, нужный. Ispor. u Vukovu rječniku: „nužda (u vojv. po varošima) vide nevolja; nužda zakon izmenjuje".

 

nježan, nježnost zart Š, MU, P, Zartheit, Š, MU, P: r. нѣжный, нѣжность, č. něžny, něžnosť.

 

obitavati wohnen Š, MU, P: r. обитать.

objam Umfang Š: č. objem. Isporedi u Popovićevu rječniku: obim Umfang, Peripherie, obimati umfangen, enthalten.

objasniti, objašnjavati erklären Š, MU, P: r. объяснить, объяснять. Vidi „razjasniti".

oblast, oblastan Gebiet Š, MU, P, Provinz P, Territorium P: r. область, областный. Ispor. svaka oblast srpskoga naroda, Dan. 2., u istom se pismu Hum i Zeta nazivaju srpske oblasti 25., došavši do Zete vrati se u svoju oblast 76., oblasni namjesnici otpadoše 79., oblasnim upravitejima bijaše dana velika vlast 133.

obmana, obmanuti, obmanjivati Täuschung Š, MU, Bethörung P, Betrug P, täuschen Š, MU, bethören P, betrügen P: r. обманъ, обмануть, обманывать.

obnarodovati, obnarođivati publiciren Š, P, veröffentlichen P: r. обнародовать, обнародывать.

obrazac Formular S, P, Modell Š, P, Muster Š, P, Ideal P, Original P: r. образецъ, č. obrazec.

obrazovati, obrazovanost bilden Š, MU, P, ausbilden Š, MU, aufklären P, civilisiren P, Bildung Š, MU, Aufklärung P, Cultur P, Civilisation P: r. образовать, образованность.

obred Caeremonie Š, MU, P: r. обрядъ, č. obřad.

obzor1 Rundschau P: r. обворъ.

obzor2 Horizont Š, MU, Geschichtskreis Š, MU, P: č. obzor.

odličan, odlika, odlikovati vornehm Š, MU, auegezeichnet P, Auszeichnung Š, MU, auszeichnen Š, MU, P: r. отличный, отличіе, отличать. Ispor. koji se od drugih odlikovahu ljubavlju k samostalnosti, Dan. 1., srpsko se sveštenstvo odlikovalo tijem 135.

odnosan, odnošaj bezielich Š, beziehend MU, P, relativ Š, P, Verhältniss Š, P, Beziehung P: r. относительный, отношеніе.

odobriti, odobravati billigen Š, MU, gutheiseen Š, MU, P: r. одобрить, одобрять. Ispor. u Vukovu rječniku: odobriti (u vojv. po varošima) gutheiseen, odobravati (u vojv.)

odraziti, odražavati reflectiren Š, P, zurückwerfen Š, P: r. отравить, отражать (o svjetlu).

odsutan, odsutnost, odsustvovati abwesend MU, P, Abwesenheit MU, P, abwesend sein P: r. отсутственный, отсутствіе, отсутствовать.

oduševiti, oduševljavati, oduševljenje: begeistern P, Begeisterung Š, P: r. одушевить, одушевлять.

odvažan, odvažnost entschlossen Š, P, Entschlossenheit Š, P, kühn Š, P, Entschlossenheit Š, P, Kühnheit Š, P; u rječniku MU stoji odvažen, odvaženje entschlossen, Entschlossenheit: r. отважный, отважность.

ogavan, ogavnost abscheulich Š, Abscheulichkeit Š: č. ohavný, ohavnosť.

ogroman, ogromnost ungeheuer Š, grossmächtig P, Grossmächtigkeit P, Grösse P: r. огромный, огромность, č. ohromný, ohromnosť.

okolnost Umstand Š, MU, P: č. okolnosť. Ispor. što okolnosti ištu, Dan. 31., i okolnosti potvrđuju 35., gdje su im okolnosti pomagale 61.

opasan, opasnost gefährlich Š, MU, P, Gefahr Š, MU, P: r. опасный опасность. Ispor. koristan, ali opasan stanak, Dan. 101., nekoristan, ali bezopasan 101.

općinstvo Publicum Š, MU, P: č. obecenstvo.

opetovati wiederholen Š, P: č. opětovati.

opredijeliti, opredjeljivati, opredjeljenje bestimmen Š, P, Bestimmung P: r. опредѣлить, опредѣлять, опредѣленіе.

oprovrći, oprovrgavati widerlegen Š, P; u rječniku MU stoji opovrći, opovrgavati: r. опровергнуть, опровергать

opseg, opsežan Umfang Š, MU, P, umfangreich P: č. obsah, obsahlý. — opširan, opširnost umständlich Š, MU, P, ausführlich Š, weitläufig MU, P: r. обширный, обширность, č. obširny, obširnosť. Ispor. razloživši opširno svu stvar, Dan. 124., carina u opširnom smislu 246., Lukari opširno opisuje 342.

osloviti anreden: č. osloviti.

osnova Stamm (u gramatičkom smislu): r. основа. Narodu je našemu dakako dobro poznata riječ osnova, ali u drugom značenju.

osujetiti, osujećivati vereiteln Š, P: r. осуетить. Treba dodati, da ruski glagol ne znači upravo „vereiteln", nego „eitel machen". Mi smo dakle značenje malo promijenili.

otmjen vornehm P: r. отмѣнный. Ruski adjektiv upravo znači „ausgezeichnet, vorzüglich"; i tu smo dakle značenje malo promijenili.

oživotvoriti, oživotvorivati verwirklichen P: r. оживотворить, оживотворять.

 

pitomac Zögling Š, MU, P: r. питомецъ.

platež, platežan Zahlung Š, Zahlungs- Š, zahlungspflichtig P: r. платежъ, платежный.

ploha Fläche Š: č. plocha.

pobjedonosan siegreich Š, P: r. побѣдоносный.

pobočni, pobočnik Seiten- Š, P, Adjutant Š, P; rječnik MU ima: pobočna linija Seitenlinie, pobočno rodbinstvo Seitenverwandtschaft: č. pobočni, pobočnik. I ruski jezik ima ove riječi, ali s drugijem značenjima: побочный abseitig, neben-, побочникъ Seitenverwandter.

pobornik Verfechter P: r. поборникъ.

podal, podlost niederträchtig Š, P, Niederträchtigkeit Š, P: r. подлый, подлость, č. podlý, podlosť.

podanik Unterthan Š, MU, P: r. подданникъ ili подданный, č. poddaný. Ispor. u očima svojih podanika, Dan. 25., kao i na druge podanike 51., kao vjeran podanik 110., podaničke dužnosti 114., izjednačivši sve redove u narodu jednakim podanstvom 55, prijeđe u podanstvo bez osjećanja 105.

podčiniti, podčinjenost subordiniren Š, unterordnen P, unterwerfen P, Unterordnung P: r. подчинить, подчинять, č. podčiniti.

podnebesje Luftkreis, Raumunter dem Himmel: r. поднебесье, č. podnebesí. Ispor. u Mažuranićevu Čengijć-agi stih 321: crkva mu je divno podnebesje.

podneblje Clima Š, Klima MU, P, Himmelstrich P: č. podnebí ili podnebení. Ova se riječ nalazi i u ruskom jeziku, ali u posve drugom značenju: поднебье Gaumen, Gaumengewцlbe. Isporedi u Mikaljinu rječniku: podnebje baldachino, umbella, podnebje od kuće sottocielo, laquear, lacunar, tectum laqueatum vel coelatum.

podražavati, podražatelj nachahmen („komu u čemu") P, Nachahmer P: r. подражать (кому), подражатель.

podroban, podrobnost umständlich Š, MU, Detail- P, Umständlichkeit Š, MU, Detail P: r. подробный, подробность, č. podrobný, podrobnosť. Ispor. u mnogima se hrisovuljama podrobno uređuje, Dan. 56.

pogranični angrenzend MU, P: r. пограничный, č. pohraničný.

pojam, pojmiti, poimati Begriff P, begreifen Š, P: č. pojem, pojímati.

pokost Firnies Š: č. pokost.

pokrovitelj Protector Š, P: r. покровитель. Ispor. Nemanja je izabrao za pokroviteja svojoj zemlji arhanđela Mihaila, Dan. 33.

pokus Versuch Š, MU: r. покусъ, č. pokus.

ponjati, ponjaće begreifen P, Begriff Š, MU, P („ponjatije" u Š i u P): r. понять, понятіе. Ruski je glagol понять perfektivan prema imperfektivnomu понимать, a mi smo glagolu ponjati dali imperfektivno značenje.

poprište Laufbahn Š, Schauplatz P, Tummelplatz P: r. поприще.

poprsje Brustbild Š, MU, P: č. poprsí.

poredak Ordnung Š, P: r. порядокъ, č. pořádek. Ispor. to je temelj svakome državnom poretku, Dan. 14., unutrašnji građanski poredak 51., padao je stari poredak 79.

poriv Affect P: r. порывъ Drang, Andrang, Aufschwung.

porok, poroban Laster Š, MU, Makel P, Fehler P, Unart P, Untugend P, sündhaft P, mit moralischem Gebrechen behaftet P: r. порокъ. I češki jezik ima riječ porok, ali u značenju Schimpf, Tadel.

poslovica Sprichwort Š, MU, P: r. пословица. Ispor. u Vuka, posl., str. VII: „Koliko je meni do sad poznato, u narodu našemu nema imena za poslovice, nego kad se koja hoće da rekne, obično se govori: Štono (ima) riječ; ili: Štono stari vele; ili Što no babe kažu i t. d."

poručnik Lieutenant Š, P (ovaj drugi pored „poručnik" ima također „poručik"): r. поручикъ, č. poručík.

posjetiti, posjećavati besuchen Š, P: r. посѣтить, посѣщать.

postepeni, postepenost stufenweise P, progressiv P, Progression P: r. постепенный, постепенность.

posvetiti widmen Š, MU, P: r. посвятить, посвящать, č. posvetiti. Narod ima dašto glagol „posvetiti", ali ne u značenju widmen, dedicare.

povod Anlass Š, MU, Veranlassung Š, MU, P: r. поводъ, č. původ.

površina Oberfläche Š, P: r. поверхность, č. povrch ili površek. U rječniku MU za Oberfläche stoji „površaj".

površan, površnost oberflächlich Š, MU, P, Oberflächlichkeit Š, P: r. поверхность, поверхностный, č. povrchní.

predio (predjel) Gegend Š, P: r. предѣлъ Grenze, Gebiet, Ende, č. předěl Abtheilung, Region.

predložiti, predlagati vorschlagen Š, MU, P: r. предложить, предлагать. Ispor. knez predlaže, o čemu će se vijećati, Dan. 339., predlagana austrijske vlade 122.

predmet Gegenstand Š, MU, P: r. предметъ, č. predmet.

prednost Vorrang Š, P, Vorzug Š, P: č. přednosť.

pregovor (obično u množini: pregovori) Unterhandlung Š: r. переговоръ (obično u množini переговоры). Ispor. s njima Dubrovčani činiše svoje pregovore, Dan. 185., pregovorima i novcima znao se oprostiti 212., kad bi svi pregovori bili zaludni 224., pored pregovaranja s papom 46.

preimuć(s)tvo Vorrecht Š, MU, P: r. преимущество.

prepona Hindernies Š, P: č. prepona. Ispor. u Njegoševu „Gorskom vijencu" stih 14: аl' heroju topolskome Karađorđu besmrtnome sve prepone na put bjehu (ovdje će ,prepona' biti iz crkvenoslavenskoga jez.).

pretpoložiti, pretpolagati voraussetzen MU, P; u Š stoji „pretpolaganje" Voraussetzung: r. предположить, предполагать.

prevaga, Uebergewicht Š, MU, P: č. převaha.

primijetiti, primjećivati, primjedba bemerken Š, P, Bemerkung Š, P: r. примѣтить, примѣчать, примѣчаніе.

primjeran, primjernost angemessen MU, Angemessenheit MU; rječnici Š i P imaju „primjeren" i „primjerenost": č. příměrný, příměrnosť ili přímeřený, přiměřenosť.

priopćiti vidi „saopćiti".

priroda, prirodan Natur Š, P, natürlich Š, P: r. природа, природный, č. priroda, prirodni. Ispor. priroda, vjera i nepromjeniti duh narodni, Dan. 101, mnogo prirodnijeh uzroka 73., gdje se unutrašnji red razvijao prirodnim putem 336.

prirodopis, prirodopisac Naturbeschreibung Š, Naturgeschichte P, Physiker P: č. prirodopis, přírodopisec

prisutan, prisutnost, prisustvovati anwesend Š, MU, P, Anwesenheit Š, MU, Gegenwart P; u Š stoji „prisućan", „prisućnost": r. присутствіе, присутствовать.

pritok Zufluss Š, P: r. притокъ, č. přítok.

pritoman; pritomnost gegenwärtig Š, MU, P, Gegenwart Š, MU, P: r. притомный, č. pritomny, přítomnosť.

privržen, privrženost anhänglich Š, MU, P, Anhänglichkeit Š, MU, P: r. приверженный, приверженность. Ispor. č. přívrženec Auhänger, Parteigänger.

proisteći, proistjecati herrühren, entspringen: r. проистечь, проистекать.

proizvesti, proizvoditi proizvod erzeugen Š, MU, P, Erzeugnies Š, MU, P: r. произвести, производить, произведеніе.

pronevjeriti veruntreuen Š, P: č. pronevěřiti i zpronevěřiti.

pronicav, pronicavost, pronicati durch dringlich MU, durchdringend P, Durchdringlichkeit MU, scharfer Verstand P: r. проницательный, проницательность, проникать i проницать, č. pronikavý, pronikati. U Vukovu rječniku nalazimo do duše glagol „pronicati" ili „proniknuti" ili „pronići" ali sa značenjem durchwachsen, n. pr. kroz kosti joj trava pronicala.

proslov Prolog Š, P: č. proslov. U rječniku MU stoji „proslovje". Isporedi u Vukovu rječniku: „proslňviti, pròslovîm vb. pf (osobito u Srijemu) vide progovoriti (n. p. da nisi reči proslovio; ne ume reči prosloviti)".

prostodušan, prostodušnost geradsinnig Š, schlicht P, naiv P, offenherzig P, Geradsinn Š, Naivität P, Offenherzigkeit P: r. простодушный, простодушность, č. prostoduchy.

prosvjeta, prosvjetitelj, prosvijet(l)iti, prosvjetljivati Aufklärung Š, MU, P, Aufklärer Š, MU, Civilisator P, aufklären Š, MU, civilisiren P: просвѣщеніе, просвѣтитель, просвѣщать, просвѣтить. Ispor. prosvjeta i građanski red, Dan. 73., podizaše prosvjetu 127., u istoriji i prosvjete srpskoga naroda 253., misao nova, jača i prosvijećena 74., preko prosvijećenoga Joanikija 136., trgovački i više prosvijećeni gradovi 260., sveštenstvo prosvještavaše narod 136.

prozračan, prozračnost durchsichtig Š, MU, P, Durchsichtigkeit Š, MU, P; r. проврачный, прозрачность, č. prozračný ili prozračitý.

prvenstvo Vorzug MU, P, Vorrang MU, Priorität P: r. первенство, č. prvenství.

prvobitan, prvobitnost ursprünglich MU, P, Ursprünglichkeit P: r. первобытный, первобытность, č. prvobytny, prvobytnosť.

prvotan ursprünglich Š, P: č. prvotní.

pukovnik Oberst Š, P: r. полковникъ, č. plukovník. Ispor. pukovnija Regiment P: r. полкъ, č. pluk.

 

rasijan, rasijanost zerstreut Š, MU, P, Zerstreuung P: r. разсѣянный, разсѣянность.

raskol, raskolnik Schisma Š, Kirchenspaltung P, Schismatiker Š, Ketzer P: r. расколъ, раскольникъ, č. rozkolí, rozkolník.

raspolagati, raspoloženje verfügen Š, P, dieponiren Š, P, Disposition Š, P: r. располагать, расположеніе. Ispor. kojom je mogao raspolagati drukčije, Dan. 13., mogao je raspolagati Zetom kao svojom osobinom 19.

ratoboran, ratobornost kriegerisch Š, P, Kriegslust Š, P: r. ратоборный, ратоборность.

ravnodušan, ravnodušnost gleichmüthig Š, gleichgiltig P, Gleichmuth Š, P, Gleichgiltigkeit P: r. равнодушіе, равнодушность, č. rovnodušný, rovnoduší.

ravnovjesje Gleichgewicht P („ravnoves"): r. равновѣсіе.

razjariti (se), razjaren in Zorn bringen P, ergrimmen Š, in Zorn geratben P, wüthend Š, zornig P, grimmig P: r. разъярить(ся), разъярять(ся), č. rozjařiti (se). Vidi „jarost". Ispor. u Vukovu rječniku: „razjariti se (ponajviše u vojv. po varošima) vide rasrditi se, ražljutiti se".

razjasniti, razjašnjivati erklären Š, MU, P: r. разъяснить, разъяснять. Vidi „objasniti".

razočarati, razočaravati enttäuschen P (samo u njemačko-srpskom dijelu): r. разочаровать, разочаровывать.

razuvjeriti (se), razuvjerenje umsatteln P, Umsatteln in der Meinung P: r. разувѣрить, разувѣрять enttдuschen, vom Gegentheil überzeugen.

razvratiti, razvraćivati, razvratan, razvratnost sittlich verderben P, verdorben P, unsittlich P, Unsittlichkeit P, Verdorbenheit P: r. развратить, развращать, развратный, развратность.

revan, revnost eifrig MU, Eifer Š, MU, P; mjesto „revan" imaju Š i P „revnostan": r. ревностный, ревность.

riješiti, rješavati entscheiden Š, MU, P, erledigen Š, MU, P: r. рѣшить, рѣшать. Ispor. u Vuka „driješiti auflösen, losbinden". Vuku je taj glagol imperfektivan, a naši književnici upotrebljavaju „riješiti" u perfektivnom značenju.

risati zeichnen Š, MU, P: r. рисовать, č. rýsovati.

rukovoditi, rukovodstvo anleiten Š, MU, P, Leitfaden Š, MU, Anleitung MU, P: r. руководить, руководствовать, руководство, č. rukovodstvo.

 

sadra Gyps Š, MU, P (ovaj treći ima i „sedra" Kalksinter): č. sádra i sadra. Ispor. u Vukovu rječniku „sčdra f. (u Hrv. u Uni) vide siga".

saopćiti, saopćivati mittheilen P (također „saopštiti"), u Š. stoji „sobćiti" i „priobćiti", u MU. samo ovo drugo; „priopćiti" ima i P: r. сообщить, сообщать.

savjest Gewissen Š, MU, P: r. совѣсть. Ispor. Judi dobre savjesti, Dan. 273, gdje se ticalo ličnosti, savjesti i družinskih stvari 275., tražila se pomoć u savjesti 291., za savjesne poslove trebaše izabrati plemiće 273.

savršen, savršenstvo vollkommen Š, MU, P, Vollkommenheit Š, P; u rječniku MU mjesto „savršenstvo" stoji „savršenost": r. совершенный, совершенство. Ispor. da dokuči najsavršenije uglede državnoga života, Dan. 75., da najsavršenije pokaže načela dobro uređene opštine 137., do koga je savršenstva stigao 55, trudeći se upravo k savršenstvu 126., stajaše visoko u savršenstvu 259

seljanka Idylle Š: č. selanka.

skladnja Syntax Š: č. skladna ili skladba. Ispor. u Vuka „skladnja" ili „kladnja" Garbenschober.

skroman, skromnost bescheiden Š, MU, Bescheidenheit Š, MU, discret P, Discretion P: r. скромный, скромность, č. skromný, skromnosť.

skupina Gruppe: č. skupina.

Slavenin, slavenski: r. Славянинъ, славявскій.

slog1 Silbe; r. слогъ

slog2 Stil Š, P, Schreibart Š, MU, P: r. слогъ, č. sloh. I narodu je dobro poznata riječ „slog", ali mu posve drugo nješto znači, na ime Ackerbeet

sloj Schichte Š, P, Lage Š: r. слой, č. sloj.

slučenina chemische Verbindung Š: č. sloučenina.

smjer Richtung Š, P: č. směr.

snabdjeti, snabdjevati versorgen Š, P, versehen Š, P: r. снабдѣть, снабжать.

snimak Facsimile Š, Abbild P, Copie P: r. снмокъ, č. snímek.

sobol Zobel Š, P (ovaj drugi piše „sobolj"): r. соболь, č. sobol.

sopstven eigen Š, MU, P; r. собственный.

spis Schrift Š, MU, P: č. spis Schrift, Aufsatz, Werk, Akt.

spor, sporan Streit P, streitig P, strittig P: r. споръ, спорный, č. spor, sporný.

sposoban, sposobnost fähig Š, MU, P, Fähigkeit Š, MU, P: r. способный, способность, č. způsobný, způsobnosť.

sravniti, sravnjivati vergleichen Š, P: r. сравнить, сравнивать, č. srovnati, srovnávati. Ispor. u Vukovu rječniku: „sravniti v. pf. gleich machen, cf. poravniti".

sraziti se zusammenstossen P: č. sraziti se.

sredstvo Mittel S, P: r. средство.

stanovište Standpunkt Š, P: č. stanoviště ili stanovisko.

stanovit, stanovitost bestimmt, Bestimmtheit Š: č. stanovitý feststehend, ustanovitý bestimmt.

stepen Stufe Š, Stiege P, Treppe P, Grad P, Potenz P: r. степень. Ruska je riječ ženskoga roda, a naša je muškoga. Ispor. kist.

stolica Residenz Š, MU: r. столица, č. stolice. Vuk nema dakako u rječniku ove riječi s navedenijem značenjem u azbučnom redu, ali je ima s. v. Bihać, gdje piše: „zidine od staroga grada, za koji se pripovijeda, da je bio stolica Hrvatskijeh kraljeva". Ispor. vrativši se u stolicu, Dan: 4, gdje bješe stolica Rasa 12., Žiča posta stolica srpskih arhijepiskopa 23.

strast Leidenschaft Š, MU, P: r. страсть. Ruska riječ upravo znači „muka" (njem. Leiden), a što se tiče prijelaza značenja iz „muka" u „strast", ispor. gr. πάθος, franc. passion. Ispor. vlast nad strastima, Dan. 63.

strog, strogost streng Š, MU, P, Strenge Š, MU, P: r. строгій, строгость.

stroj Maschine Š, P: č. stroj.

strop Zimmerdecke Š, Plafond P: r. стропъ, č. strop.

stupanj Stufe Š, MU, P, Grad P, Potenz P: r. ступйнь (fem., gen. ступени) Stufe, Schritt, ступень. (mase, gen. ступня) Fussstapfen, č. stupeň (masc., gen. stupně) Stufe, Grad. Vidi „stepen".

sudba, sudbina Schicksal Š, P (ova dva rječnika imaju i „sudba" i „sudbina", a MU samo „sudbina"): r. судьба, судьбина. Vuk ima u rječniku „sudbina", ali izrijekom veli, da je u običaju „kod književnika", a to znači: samo kod književnika.

suglasje, suglasan Uebereinstimmung Š, MU, tiberein-stimmend MU: r. согласіе, согласный, č. souhlas, souhlasný.

sukroman privat Š: č. soukromy ili soukromný.

suprug, supruga Gemahl Š, MU, Ehegemahl P, Gemahlin Š, MU, Ehegemahlin P: r. супругъ, супруга.

surov, surovost roh P, Roheit P: r. суровый, суровость, č. surový, surovosť. Narod poznaje adj. „sirov", ali ga upotrebjava u drugom značenju, na ime o drvetu ili o mesu.

sustav System Š, P: č. soustav.

suvisli, suvislost zusammengehörig P, Zusammengehörigkeit P: č. souvislý, souvislosť.

suvremeni gleichzeitig Š, MU, P: r. современный. Ispor. u živome suvremenom izvoru, Dan. 104. U I. izd. Daničićeve knjige stoji „savremenom".

svemir, svemirni Weltall P, Kosmos P, kosmisch P, svemirna istorija Weltgeschichte P: r. всемірный, č. vesmír.

sveopći allgemein P: r. всеобщій, č. všeobecný.

sveštenik (svećenik) Geistlicher Š, P, Priester Š, MU: r. священникъ. Ispor. u Vukovu rječniku „svèštenîk, der Geistliche".

svjež, svježina frisch Š, P, Frische P: r. свѣжій, č. svěží.

svojstvo Eigenschalt Š, MU, P: r. свойство. Ispor. prekrasna crta slavenskoga narodnog svojstva, Dan. 291.

 

šljет Helm Š, P: r. шлемъ.

 

tlak, tlakomjer Druck Š, Barometer Š, P: č. tlak, tlakoměr.

točka, točan Š, MU, P, pünktlich Š, MU, P (ovaj treći pored „točka", „točan" ima također „tačka", „tačan"): r. точка, точный.

tokar Drechsler Š, MU, P (ovaj treći ima „tokar" samo u njemačko-srpskom dijelu pored „strugač"): r. токарь, č. tokar.

tronuti, tronut, tronuće rühren Š, MU, gerührt P, Rührung Š: r. тронуть, тронутый.

 

ubjel Alabaster Š, P: č. úběl.

učesnik, učestvovati, učešće: Theilnehmer S, P, theilnehmen P, sich betheiligen P, Theilnahme Š, P, Antheil P: r. участникъ, участвовать, участіе, č. účastník, účestenství.

učinak Wirkung Š, MU, P, Effect P: č. účinek. Ispor. u Vukovu rječniku: „učin (u C. G. t. j. Crnoj Gori), stiga' ga učin (što je on ili mu ko od starijeh zlo činio) die That, factum".

učtiv, učtivost höflich P, Höflichkeit P: r. учтивый учтивость

udav Riesenschlange Š: r. удавъ.

udoban, udobnost bequem Š, MU, P, Bequemlichkeit P: r. удобный, удобность, č. údobný.

ukus, ukusan Geschmack Š, MU, P, geschmackvoll Š, MU, P: r. вкусъ, вкусный, č. vkus, vkusný.

uloga Rolle P: č. úloha.

umjestan, neumjestan, neumjesnost statthaft Š, unschicklich P, unpassend P, Unschicklichkeit P: r. умѣстный, неумѣстный, неумѣстность.

umotvor Kunstwerk MU, P, ovaj drugi ima također „umotvorina" Kunstproduct: č. umotvor.

uobraziti, uobražavati, uobraženje sich einbilden P, Einbildung P: r. вообразить, воображать, воображеніе.

upliv Einfluss MU, P: č. vplyv.

ured Amt Š, P: č. úřad.

usavršiti, usavršivati vervollkommnen Š, P: r. усовершить, усовершать.

ushititi, ushićavati, ushićenje entzücken Š, MU, P. Entzückung Š: r. восхитить, восхищать, восхищеніе.

uslov, uslovan Bedingung P, bedingt P; u rječniku MU stoji „uslovje": r. условіе, условный.

usluga, uslužan Dienst Š, MU, P, Gefälligkeit P, dienstfertig S, P, bereitwillig P: r. услуга, услужливый, č. úsluha, úslužný.

uspjeh, uspješan Erfolg Š, MU, P, erfolgreich Š, P: r. успѣхъ, успѣшный, č. úspěch.

uspjeti, uspijevati gedeihen Š, MU, P, aufkommen P: r. успѣть, успѣвать.

usredotočiti, usredotočivati concentriren P: усредоточить, усредоточивать ili сосредоточить, сосредоточивать.

ustanoviti, ustanovljivati, ustanova festsetzen, Š, verordnen Š, gründen P, stiften P, bestimmen P, Institution P: r. установить, установлять, č. ustanoviti ili stanoviti.

ustav Verfassung Š, MU, P: r. уставъ Statut, č. ustava Verfassung, Konstitution. Ispor. poziva se na ustav cara Stefana, Dan. 90., kaluđeri, koji bi učinili što protiv manastirskog ustava 314.

ustroj Organ Š, ustrojstvo Einrichtung Š, P, Organisation P, System P: r. устрой, устройство, č. ústroj.

ustrojiti, ustrojavati organisiren Š, P, einrichten P. Taj je glagol neposredno načinjen od primljenoga supstantiva „ustroj"; ima do duše ruski jezik glagol устроить, устроивать i češki ústrojiti, ali ni jedan ni drugi jezik u značenju organisiren, einrichten.

uštrb Nachtheil Š, P, Schaden P: r. ущербъ, č. úštěrb.

uvoziti, uvažavati würdigen Š, achten Š, P, erwägen Š, MU, P: r. уважить, уважать.

uzakoniti, uzakonjivati zu Gesetz machen P: r. узаконить, узаконять.

uzduh, uzdušni Luft Š, P: r. воздухъ, воздушный.

uzor, uzoran Muster Š, MU, P, musterhaft Š, MU, P: č. vzor, vzorný. Ispor. u Vukovu rječniku úzorit = ugledan.

užas, užasan Entsetzen Š, Schrecken P, Angst P, entsetzlich Š, schrecklich P: r. ужасъ, ужасный, č. úžas, úžasný.

 

vajati, vajar in Stein hauen P, Bildhauer P; u Š. stoji „vajac" Bildgräber: r. ваять, ваятель.

vazduh vidi „uzduh". Vuk u rječniku piše „vŕzdûh" (u Kotoru) die Luft, aër.

važan, važnost wichtig S, MU, P, Wichtigkeit Š, MU, P: r. важный, важность, č. vážný, vážnosť. Ispor. ovaj je kraj za nas važan, Dan. 10., drugo je važnije djelo 21., osobito je važno, što je potkazivao narodnu samostalnost 53., kakvu je važnost u njima nalazila 71., po važnosti papinih zapovijesti 189., ne dajući mu osobite važnosti 224.

veleban majestätisch: č. velebný.

vjeroispovijed, vjeroispovijest Glaubensbekenntnis P, Religion P; u rječniku MU stoji „vjeroispovijedanje" Glaubensbekenntnis: r. вѣроисповѣданіе.

vjerojatan, vjerojatnost wahrscheinlich Š, MU, Wahrscheinlichkeit Š, MU; u P. stoji „verovatan" wahrscheinlich, „verovatnost" Wahrscheinlichkeit: r. вѣроятный, вѣроятность, č. věrojatny.

 

zadaća Aufgabe Š, MU, P: r. задача.

zamak (gen. zamka) Schloss Š, P, Zitadelle P: r. замокъ, č. zámek.

zanimati, zanimljiv (zanimiv) interessiren Š, MU, P, interessant Š, MU, P: r. занимать, занимательный.

zaraza, zaraziti, zarazan Ansteckung Š, P (u rječniku MU stoji „zaraz"), anstecken Š, MU, P, ansteckend Š, MU, P: r. зapaзa, заразить, заражать, заразительный, č. záraza.

zasada Grundsatz, Prinzip: č. zásada.

závod Anstalt Š. MU, P: r. заведеніе. Ispor. r. заводъ Fabrik, č. zavod Fabrik, Etablissement.

zbirka Sammlung Š, MU, P: č. zbírka ili sbírka.

zbornik Sammlung P, Sammelwerk P: r. сборникъ.

zdravstvovati (u pozdravljanju): r. здравствовать.

zemljovid Landkarte Š, P: č. zeměvid.

zvonki, zvonkost glockenhell P: r. звонкій hellklingend, звонкость.

zvuk, zvučan, zvučati Schall Š, MU, P, Laut P, Ton P, tönend Š, MU, P, laut P, schallen Š, MU, tönen P: r. звукъ, звучный, звучать, č. zvuk, zvučný, zvučeti.

 

živalj Element Š, P: č. živel.

 

 

* * *

Prihvaćam ovu priliku, ра iz iste Daničićeve knjige („Istorija srpskoga naroda", II. izd. u Biogradu 1876, koju je preveo iz ruskoga jezika, a original je od A. Majkova) navodim i druge riječi, kojih nema u Vukovu rječniku. Dijelim ih u dvoje: u tuđe i u domaće riječi. Od jednijeh i od drugijeh navešću samo znatnije, koje po čemugod zaslužuju da se spomenu. Gdje zatreba, napisaću citat, inače će biti dosta dodati uz dotičnu riječ broj, koji znači stranu drugoga izdanja. Pri riječima druge kategorije zvjezdica znači, da se riječ do duše nalazi u Vukovu rječniku, ali ne u onom značenju, u kojemu je upotrebljava Daničić.

 

I.

Austrijanac 121,

austrijski 121,

Azijat (čovjek iz Azije) 118,

azijatski 126. 236,

bagrenorodni 185,

benediktinac 21,

benediktinski 20. 35,

ćirilovski (ćirilovski spomenici) 145,

ćirilski (ćirilska slova) 120,

dobrodjetelj (velika dobrodjetelj vladalačka) 55,

dogmat (o dogmatima vjere) 57,

esnaf (skupljali su se u esnafe, ruski цѣхъ) 335,

evropski 124. 224,

hercegovski (izmoli u cara hercegovsko ime) 161,

istorički 336,

istorijski 11. 30. 344,

istorik 3. 25. 27,

Italijanac 98,

italijanski 96. 231. 326,

jednodržavnost (единодержавіе) 11. 127,

jednoplemenik (eдноплеменникъ) 124,

jednovjerac (единовѣрецъ) 120. 124,

jednovjeran (единовѣрный) 137,

jeres (jeres, koja bješe osilila u Bosni, — u Srbiji ne vidimo ni jeresi ni raspre, — koja se držaše bogumilske jeresi) 15. 57. 146,

jevanđelski 122,

juridički 299,

muhamedanstvo 117,

orden (orden sv. Stefana) 51,

papinski 191. 315,

Persijanac 32,

pojeta (najstariji dubrovački pojeta) 199,

prvomučenik (p. Stefan) 155,

rimokatolicizam 38. 151. 153,

rimokatolički 15. 19. 24,

rimokatolik 151. 153,

samodržac (самодержецъ) 18. 50. 132,

samodržavni (самодержавный) 8. 9,

samodržavnost (самодержавіе) 38,

sistema (ne treba tražiti punine ni prave sisteme) 56,

spisak (списокъ) 22,

stihija (стихія) 118. 220. 303,

suštastvo (najživlji dio narodnoga suštastva, — существо) 137,

titula (u titulama nekih vladalaca, iz titule Stefanove, — ime i titula onoga, ko je pismo davao) 11. 19. 283,

titulovati 164. 166,

trakijski (trakijsko poluostrvo) 1. 44,

vizantijski 1. 3. 256.

 

II.

bestjelesan 48,

besavjestan 135,

bezmjeran 121,

bilješka* (u svojima istoričkim bilješkama o Dubrovniku) 336,

bogoslovski 282,

bolnica (r. больница) 87. 108. 342,

borac (r. поборникъ) 118,

branitelj 57,

bratinstvo* (dobivši pravo na očevinu i na bratinstvo: r. братнино наслѣдство) 207,

briježni (briježno pravo, r. береговый) 304,

brisati (što je poslije brisano, — mnoge su okolnosti brisale razlika između njih) 147. 327,

budućnost 135,

cijelost 192. 299,

cjelina 51. 67. 299,

crta (poštovao je onu slovensku crtu, — prekrasna crta narodnog svojstva) 124. 291,

čas-čas (čas pripadaše k Ugarskoj, čas se odvajaše od nje, čas se podvrgavaše Srbiji, r. то-то) 188,

član* (članovi jednoga doma, — članovi Stefanove porodice, — član jeresi patarenske), 18. 183. 273.

članak* (zakonik ne razlaže potpuno svojih članaka, — s nekim člancima mljetskoga statuta) 56. 204,

čovječnost 74. 316, dar (u značenju talent, r. даръ) 30,

djedina (patrimonium: r. дѣдина; ovu riječ ne upotrebljava Dan. kao svoju, već kao juridički termin starijeh srpskijeh pisaca) 19.

dobijati (= dobivati) 129. 183. 236,

dobrotvoran 56,

dobrovoljan (dobrovoljni svjedoci, — dobrovoljno biran) 286. 399,

dokučivati (= shvaćati) 3,

dolaz (= dolazak) 37,

dovoljan (sufficiens) 54. 68. 241,

dragocjen (Vuk nema ove riječi u azbučnom redu, već s. v. „zaklad") 55. 182,

družina* (vlasteoska družina: r. боярское сословіе) 51. 187,

družinski (r. сосдовный), 79. 133. 191,

dužan* (r. долженъ, njem. verpflichtet) 18. 54. 58. 75.

dvorаnin (Vuk ima ovu riječ samo u množini) 274. 302,

glava* (u knjizi) 271,

građanstvo (r. право гражданства) 221. 223. 229,

granica* (bijaše im ostavljeno na volju s nekom granicom: r. ограниченіе) 240,

groziti (od pogibli, koja mu grožaše) 136,

gusa (tuđa je do duše riječ, ali se osjeća kao domaća: r. разбой) 9. 318,

gusariti (po moru) 1. 26,

hitrina (= lukavost) 30,

isprekidati 3. 322,

ispremetati 22,

istrebljavati (počele obarati gradove i istrebljavati Rimjane) 324,

izbliže (trebalo je izbliže odrediti, — pa se izbliže kaže) 254. 255.

izdajstvo 62. 87. 185, izdavao (knjige ili spomenika) 147. 338,

izdavati se (premda se izdavao za rimokatolika) 146. 323,

izgnanik 215. 242. 346,

izjednačivati (oni se izjednačuju s vlastelima) 14,

iznevjeriti se (što se bješe iznevjerio sultanu) 170,

izobražen (r. образованный) 53,

izobraženje (r. образованность) 327. 330,

izricati 14. 182. 268,

izuzetak 302, izuzeti (despot je Smederevo izuzeo ispod toga zakona) 239, izvanredan 341, izvod (iz knjige, r. выводъ) 340,

izvoditi* (iz toga se može izvoditi, da ...) 29,

izvor* (t. j. istorički) 22. 55,

izvozan (glavna izvozna roba) 258,

jasan* (prava su bila jasno određena, — zakonik nije jasan) 59. 61. 68,

jednoglasan (s jednoglasnim kazivanjem, — svi jednoglasno kažu) 102. 108,

jemstvo (r. ручательство) 53. 54. 132,

jugoistočni 127,

jugoistok 7,

jugozapad 7,

jugozapadni 4. 129,

kazan (određene su različne kazni, — za njega bi određena žestoka kazan) 57. 297,

kazniti (ne može se razabrati, je li Daničiću ovaj glagol perfektivan ili imperfektiven) 57. 61. 300, kneževina 128. 141,

kneževski 191, književnost 58, 331.

koristiti se (da su se tijem plodom koristili) 111,

krajište (već je bilo u Bosni tursko krajište; — ova je riječ uzeta iz starijeh spomenika) 166,

krajnost (r. крайность) 83. 133. 141,

kratkovid (pod slabim i kratkovidim Urošem) 79,

krivica (svaku krivicu od sebe odbija, — svu krivicu za svoju šljepoću baca na oca, — nije krivica Lazareva zadala Srbiji udar na Kosovu, — tri krivice, za koje sudi svojim podanicima sam car) 39. 40. 105. 261,

krstonosan (k. rat) 36. 165. 178,

kvar* (= iskvarenost: r. порча) 31. 104. 187,

ličiti* (sjajan znak liči radnju ovoga plemena; r. отличать) 172,

ličiti* (= sličnu biti: što je god i najmanje ličilo na samostalnost, — porota je ličila na najstariji sud) 184. 262,

ljetopis 15. 22. 335,

ljetopisac 1. 5. 22,

mah* uzeti ili uzimati (jeres uze mah, — kvar uzimaše mah) 88. 146,

metati* kletvu na koga (t. j. proklinjati ga) 153,

metati* ili metnuti u zaborav (t. j. zaboravjati, zaboraviti) 182. 218. 228,

mjesni (mjesne vlasti) 60,

mjestašce 21. 162. 198,

molba (r. просьба) 42. 46. 81,

naći* (sve zemlje, koje sud nađe, da su kraljeve) 29,

nagovješćivati* (r. намекать) 8, 345,

nahvalice (u Vuka: navalice) 314. 315. 336,

naimenovati (Dušan naimenova Uroša kraljem) 131,

naknađati (u Vuka: naknađavati) 60. 67. 301,

namišljati (što je Dušan namišljao) 132,

namjerati (nije ga njegova volja namjerala, da čini onako, — sama zemlja namjeraše ih, da rade) 111. 138,

naoružati 166,

naravan (vlast je naravno išla i na to: r. естественно) 136,

narodnost 39. 43. 62,

naseljavati 347,

nasilan 241. 309,

nasilje 57. 71. 119,

nastati* (nastane oko kćeri Filipa tarentinskoga, da se oženi njom, — nasta oko toga jedan Dubrovčanin) 38. 201,

nastaviti* (nastaviše opet slobodni život) 1,

našljedni (r. наслѣдственный) 13. 54. 63,

natražak (ne imajući pravoga natraška: r. наслѣдникъ) 68,

natražje (= potomstvo) 69,

navoditi (t. j. citirati, r. приводить) 22. 308,

nedjelo* 77,

nedorastao (t. j. maloljetan) 61. 70. 286,

nemaran 178. 231,

nemirnoća 154,

neograničen (neograničena vlast) 82,

nepokolebljiv 104,

nepokretan (nepokretno imanje) 35. 68. 204,

neprimirljiv (neprimirljiva mržnja) 118,

nepristupan (nepristupna zemlja) 104,

nerazdjelan (r. нераздѣльный) 67. 101,

nered (r. безпорядокъ, неурядица) 32. 50. 95. 287,

neslaganje (ovo se neslaganje može razumjeti: r. противорѣчіе) 34,

nevjeran* (falsus, ne infidus: r. невѣрвый) 21. 336,

nevjernost (r. невѣрность) 172,

nezadovoljan (Jelena bijaše s njim nezadovoljna, — budući nezadovoljan odgovorom, — Zećani nezadovoljni despotom; u I. izdanju, str. 104 stoji na ovom trećem mjestu: s despotom) 30. 38. 99,

nezadovoljnik 44. 153. 216,

nezakon (illegitimus) 35,

nezakonit 3. 36. 76,

nezavisan 50. 63. 95,

nezavisnost 88. 141. 183,

neznatan 41. 272. 282,

novina* (r. новость новизна, нововеденіе) 5. 54. 133,

obarati* (Engel pravedno ga obara: r. дѣлаетъ ему возраженіе) 231,

obećati se 154. 167. 210,

obećavati se 225,

obezglaviti se (kad se država obezglavi, — kad se carstvo obezglavi) 89. 234,

običajan (običajno pravo) 55, 261,

obići (r. обыкнуться, u Vuka: obići se ili obiknuti se) 64,

očajavati 112,

očevidan* (u Vuka je ovaj adjektiv samo određen: očevidni) 317,

odanost 83. 111. 122, odgovarati (čemu t. j. slagati se s čim) 24. 56. 308,

odgovornost (r. отвѣтственность) 294. 303,

odviknuti se (u Vuka: odviknuti) 36,

ogled (ogleda radi evo riječi iz pisma) 209,

ograničen 59. 124. 313,

ojačati (ojačaše državna načela, — jeres ojača za Ninoslava) 127. 146,

okrug (a sadašnjem rudničkom okrugu, — tako je u II. izdanju) 23,

okružje (u sadašnem rudničkom okružju, — tako je u I. izdanju) 27,

okružni (okružni načelnici) 61,

olakšavati 296,

olakšica 23. 245. 257,.

opadnik (r. наговорщикъ, клеветникъ) 180. 315,

opraštati* (Dušan opraštajući im carinu, — tako su ga opraštali globe) 246/290,

oprostiti* (on da im oprosti sav danak, — Balšići im oprostiše carinu) 225. 243,

opustošavati 97. 108,

oruđe (r. орудіе) 341. 343.

oslabiti* (u Vuka je ovaj glagol neprelazan; — šta su Nijemci radili, da oslabe Slovene) 128. 168,

oslabljavati (tri načela oslabljavaju i ustavljaju jedno drugo) 186,

osloboditi (r. освободить, liberare) 23. 28. 167,

oslobođavati 48. 241. 329,

osnovatelj 17,

ostavljati se (dosta im je sama globa pa se sa svijem ostavljaju krivca) 300,

osvjedočavanje (takovo se osvjedočavanje zvalo u srpskom pravu lice: r. улика) 290,

otkazati (Stefan otkaza sultanu danak) 168,

otpravljati (poslove, r. отправлять) 61. 64. 330,

otuđivati 118,

otvoriti (rat) 210, 226,

padati* (u ovo vrijeme padaju ratovi Stevanovi, — u to vrijeme pada pismo S. Lazarevića) 20. 107,

pažnja* (istoriku se pažnja jednako pribira oko roda Nemanjina, — ne bi se onako bez pažnje upotrebjavale riječi) 3. 337,

pčelar 63,

pisac* (r. писатель, авторъ) 146. 197,

pismen (iz pismenijeh spomenika) 27,

plemićki 331. 336,

plemstvo (dobivši plemstvo: r. право благородства) 330,

pobjeg (r. бѣгство) 71,

pobrinuti se 31,

pobuniti se (govoreći, kako se Mihailo pobunio, — Vuk ima samо: pobuniti) 10,

počastan (počasnoga vlastelina dubrovačkog, r. почетный) 345,

podatak (što nema podataka, s toga je teško kazati, r. данныя) 245,

podbiti* (pod čiju vlast) 210,

podjednako (r. поровну) 264. 277,

podosta (imaše podosta naroda) 189,

podržavati (r. поддерживать) 35. 53. 118,

podvrći* (Srbija je oslabila, podvrgla se Turcima i pala, — podvrgavši se Ugarskoj poče raditi, — samo je ostrvo podvrgao Dubrovniku pod vrhovnu vlast). 134 146. 203,

podvrgavati (r. подчинять) 186. 188. 239,

pogovor* (r. посдѣсловіе) 38,

pohod* (r. посѣщеніе) 47,

pohvalan (r. похвальный) 137,

pojavljivati se 2, 14. 23. 51,

pokaluđeriti se 25. 30. 106,

poklad (javlja da je primila poklad, — što je dato na ostavu,— muža svojega) 68. 69. 175,

poklonik* (poklonici koranu: r. поклонникъ) 118,

pokolebati (r. поколебать) 5. 135. 230,

pokoravati se (komu) 1. 18. 85,

pokoriti se (komu) 86. 160. 174,

pokretan (pokretno imanje) 35. 69,

polunezavisan 275,

poluostrvo 1. 44.

polusamostalan 61,

pomor je (r. поморіе) 9,

poništiti (uvrijedivši mu i poništivši temelj, — u Vuka poništiti se) 36,

popis 23, poražati (ko ne bi poslušao, poražao se silom životvornoga krsta) 285,

poreći* (pismo porečeno zakonikom) 280,

poricati* (što pisma naša dokazuju poričući) 279,

porodični 3. 5. 18, poslanički 64, posrednik 274, postrići se (u kaluđerstvo) 15. 25. 106,

postup* (r. поступокъ) 114. 303,

postupak (поступокъ) 114,

posvećivati 50,

posvjedočavati (koje posvjedočavaju njihova pisma) 121,

potanko 115. 199. 210,

pothvatati se (pothvatali su se Dubrovčani, da će prodavati, — u Vuka: pothvaćati se) 246,

potkrasti* (da se ime Matej potkralo griješkom u pismo) 148, potomstvo 18. 69. 70,

potpun (Vuk ima samo adv. potpuno) 48. 55. 95,

potvoriti* (ako bi se u pismu dokazalo da je što potvoreno) 280,

povelja (r. грамота) 11. 16. 61,

poviše (r. подробнѣе) 41,

povjeravati 123. 218,

povjerenje (r. довѣріе) 97,

pozivati se (poziva se na ustav cara Stefana) 90,

požeg (поджигательство) 60. 71. 299,

praotac 135,

praroditelj 159. 202,

praštati* (danci ako se i praštaju Dubrovčanima) 245,

pravica* (opiru se na stare pravice, koje su bile između Dubrovnika i Srbije) 197, pravilan 296. 317,

pravilnik (r. правильникъ) 58. 316,

pravina (darova selo Jelčanicu sa svima međama, pravinama i zaseocima: r. правина) 87,

pravo (subst, r. право) 1. 5. 25,

(naj)preči (najpriličnije i najpreče bijaše udariti na Skadar, — sinovima je bilo preče nego braći) 10. 36. 70,

prebjegavati 332,

predgovor 17,

predgrađe 205,

predsjednik 342,

predstavljati (koga ili što t. j. representirati: r. представлять) 104. 132. 188,

predstavnica (r. представительница) 141. 191,

predstavnik (r. представитель) 56. 114. 137,

pređašnji 16. 20. 48,

pregovor (Dušan bez pregovora pripada među najznatnije ljude: r. безспорно) 53,

pregrada (kao što je svako brdo pregrada) 201,

preinačiti 70. 91,

prekratiti* (ove je ratove prekratiti pomagao Sava, — to prekrati život Tvrtku) 20. 155,

preljuba (r. блудъ) 71,

premučati (r. умолчать) 54,

preobražavati (kao što je od iskona živjela jednako ne preobražavajući života) 187,

prepisivao 50,

preporučiti 219,

prestupnik (sude samo prestupniku) 74,

prevlaka* (na atonskoj prevlaci, — blizu stonske prevlake: r. перешеекь) 47. 197,

prevodilac 93 (u prvom izd. str. 98 stoji: prevoditelj),

prevrat (u državi) 31. 49. 79,

pribavljati (od kojih je on pribavljao zemlje) 229,

pribrati* (bi pribran među osnovatelje: r. причесть) 17,

prihod (t. j. dohodak u novcu ili u čemu drugom) 47. 174. 183,

prijepis* (t. j. kopija) 18. 62. 232,

prijestolni 14. 18. 79,

prijevod (iz jednoga jezika u drugi) 227. 330,

priklanjati se (stade se priklanjati zapadnome sveštenstvu: r. склониться на сторону) 20,

priličiti (za što bi priličilo sinu ostaviti svoju mater, — u smislu, koji boje priliči uređenoj državi) 173. 310,

primijeniti* (premda ime knez dolazi iz jednoga izvora — starješinstva, opet je primijenivši se redovima dobilo neke razlike) 61,

primjenjivati (Arsenije primjenjuje na despota jevanđelske riječi, — pazili su, da se pravilno primjenjuju zakoni: r. примѣнять) 122. 343,

pripadati* (u što: r. принадлежать) 272. 330,

pripis (t. j. postscriptum: r. приписка) 35,

pristav* (pristavi i globari izvršivali su presude: r. приставъ) 281,

pristojati* (kao što pristoji caru, — u Vuka pristojati se) 29. 51,

pritvarati se (što se pritvarao, da je rad primiti) 20,

privići* (u Vuka privići se, — vlastelstvo priviklo gledati) 132,

privjesiti (pečati privješeni ili prilijepljeni na onome, na čemu je pismo pisano, — šta je bilo običnije: privjesiti pečat ili prilijepiti) 289 (bis),

priznanica (r. расписка, njem. Quittung, Empfangschein) 188,

progon (r. изгнаніе) 311,

prolaziti* (kako su prolazila vlastelska plemena: r. судьба боярскихъ родовъ) 168,

promjenljivost 111,

prosjaivati* (u Vuka prosjaivati se, — gdjegdje prosjauje u zakoniku misao nova) 74,

prosto* (ovdje ih naziva prosto neprijatejima: r. просто) 6,

prosvjetljivati (po koja riječ ljetopisaca prosvjetljuje gdjegdje ove zemlje, — pošljednje riječi prosvjetljuje što Radoslav veli, — najviše istorika ne prosvjetljuju sebi imena Balšina) 1. 26. 94,

provoz (provoz robe) 242,

provozan (provozna roba) 244,

prvenac* (kojega naziva prvencem: r. первенецъ) 24,

psar (sokolari, psari, svinjari: r. псарь) 63,

punina (t. j. potpunost, r. полнота) 56. 322

punomoćnik 125,

pust* (ljubav k samostalnosti i pustom životu po moru: r. буйной морской жизни) 1,

pustošiti 60,

raditi* (zemlju, vinograde) 59. 235,

rashod (t. j. trošak) 341,

raskida* (podržavalo je u državi raskidu: r. разъединеніе) 136,

raskoš* (bilo je za raskoš svašta dosta: r. роскошь) 239,

raspraviti* (svađu t. j. svršiti je) 21, rasprostrijeti (Srbija se rasprostrije i na jug u Maćedoniju) 139,

razmiriti se (s kim t. j. posvaditi se) 229,

razvitak 75. 125. 323,

rizničar (r. казначей) 341,

roditeljski 71,

ropstvo (kad je utekao iz turskog ropstva, — misle u ropstvu zadržati narod) 94. 113. 124,

rudnik (rudnici bogati metalima) 251,

rukopisni 84,

sajediniti (u Vuka sjediniti) 35 (u I. izdanju također na str. 98. 157, a II. izd. ima na tijem mjestima: sjediniti),

samostalnost 1. 9. 37,

samovlasnost (Dušan osnova u upravi samovlasnost i jednodržavnost) 11,

samovoljstvo 82. 339,

satnik (г. сотникъ) 63. 286,

saveznik 232,

sitnica* (i najmanje su sitnice stavljene u zakoniku) 58,

sjetiti (da bi ga sjetio obećanja) 46,

sjeverozapad 100,

skoro* (t. j. za kratko vrijeme: nadaju se skoro ratu) 28,

skoro* (t. j. gotovo: r. почти) 253. 273. 297,

slabiti (debilitari, — u Vuka je ovaj glagol prelazan) 128. 317. 328,

Slobodan (liber) 58. 167. 211,

služitelj (r. служитель) 20. 57,

smanjiti 339,

smetnuti (r. низвергнуть) 3. 148,

sokolar (sokolari, psari, svinjari) 63,

spoljašnji (Vuk nema ove riječi u azbučnom redu, već s. v. izvanji) 4. 14. 31,

spomenik (r. грамота, памятникъ) 27. 56. 60,

srdačan (da će biti u srdačnoj vjeri i pravdi) 217,

sreća* (od toga doba nastaje druga sreća Dalmaciji, a druga Dubrovniku: r. участь) 230,

stanje (r. положеніе, coстояніе) 104. 120. 318,

starina* (ko razbira slavenske starine) 104,

starosjediostvo 191,

stranac 63. 66. 132,

stupati* (na prijesto) 3,

sudijski (sudijska vlast, dužnost) 64. 75,

sudstvo (u razvijanju sudstva) 259,

suočavanje (r. очная ставка) 262,

suprotan (противорѣчащій, противуположный) 186. 318,

susjedni 17. 25. 88,

svečan* (r. торжественный) 123. 281. 282,

sveštenički 21. 40. 102,

sveštenstvo (r. духовенство) 20. 25. 36,

takođe 4. 7. 38,

težiti* (za čim: r. стремиться) 33. 49. 183,

ticati se (koga ili čega: r. касатьея) 11. 34. 64,

tisućnik (vojvode, tisućnici i satnici) 63,

tužilac 293. 294,

ubijstvo* (u Vuka: ubistvo) 261. 299,

en (učeni Nijemac) 75,

učenost 102,

udaljavati 101,

udariti* (carinu) 244,

udvoj (mejdan između dvojice: r. поединокъ) 73,

ugao (u Vuka ugal) 4. 129,

ugled* (da dokuči najsavršenije uglede državnoga života, — Vukašin prvi dade ugled, kako se samo za se radi, — pokvareno grčko carstvo bijaše ugled na zlo) 75. 104. 118,

ugledanje (na susjedno carstvo, — na rimske patricije) 88. 328,

ugledati se (na koga, Vuk ima samo ugledati se) 84. 115,

umaljavati 318,

umjetnost 330,

umnožavati se 71. 102. 198,

usmeni (s usmenim porukama) 219,

ustaviti* (za sebe ustavi Murat samo Bugarsku: r. оставить) 112,

ustavljati* (ustavlja sebi pravo, da može ....) 69,

ustupati* (ustupaju državnoj misli) 3,

ustupiti* (što komu: r. уступить) 153. 205,

utančati (još nema utančanih prijestupa: r. утонченный) 71,

uveličati 14. 126,

uveličavati 318,

uvjenčati (uvjenča se slavom i sveštenstvo) 119,

uvoz (robe) 242,

uvozan (uvozna roba, trgovina) 66. 244,

uvreda (r. обида, оскорбленіе) 57. 71. 161,

uvrijediti* (r. оскорбить) 36. 110. 227,

uzajmičan (r. взаимный, njem. gegenseitig) 70. 225. 304,

uzeti* (t. j. pomisliti: valja uzeti, da je Stefan umro god. 1353) 152. 245,

uzgredan (ostavivši na stranu uzgredne uzroke) 186,

uzimati* (t. j. misliti: Engel i Jukić uzimaju, da se Tvrtko zakraljio 1376 godine) 154,

veličanstven 133,

velikožupanski 14. 18. 49,

vijećnica (r. вѣчница) 344,

vјепčап* (vjenčani ljetopisac, — misli se Stefan prvovjenčani) 5, vjenčanje* (t. j. krunisane) 18. 21. 165,

vjenčati* (t. j. krunisati) 18. 20,

vjenčavati* (t. j. krunisati) 23. 42,

vladalački 3. 29. 55,

vladin (ban kao predstavnik i oruđe vladino) 343,

vlastel(in)* (nom.-pl. vlasteli, acc.-pl. vlastele, instr.-pl. vlastelima) 4. 25. 39,

vlasteoka (женщина властельскаго сословія) 315,

vojvotkinja 149,

vozilac 335,

vrijeđati* (krivica je vrijeđala cijelu družinu) 318,

zabava* (oslobodi dubrovačke trgovce od sviju danaka i od svake zabave: r. притѣсненіе) 29,

zacijelo (r. непремѣнно) 111,

zadovoljavati se 109,

zadržati (u drugih je ljetopisaca zadržano, — trebalo je kazni izmijeniti način zadržavši istu mjeru) 22. 74,

zadržavati (isti spisak zadržava i Engel) 22,

zadužiti se (Dubrovčani se zadužiše činiti kralju počast: r. обяваться) 29,

zagrebački 153. 271,

zakonik (r: законникъ) 38. 55. 62,

zakonit (r. законный) 24. 36. 90,

zakonitost 36. 70. 264,

zаkraljiti se (r. сдѣлаться королемъ) 154. 161 189,

zakupac (r. съемщикъ) 331,

zaludu (u Vuka zalud) 54. 123,

zamišljati (kako je Dušan duboko zamišljao) 136,

zamjenjivati 11. 63. 67,

zapis* (r. запись, грамота) 30. 38. 68,

zaprećivati (zaprećuje, da ne diraju) 34,

zaratiti se (s kim) 82. 95. 148,

zarobljavati 114. 335,

zaštita (r. защита) 55,

zatajiti (u Vuka zatajati) 250,

zatresti (Tatarin zatrese srpske zemlje) 32,

zauzimati* se (kako se zdravo Petar zauzimao za stvar despotovu) 124,

zavisjeti (Dubrovnik ne zaviseći ni od koga) 212,

zavisnost (koji bi pokazivao zavisnost od Srbije) 50. 96. 185,

zavjet* (volja i zavjet pokojnoga cara, — Kosača je umirući ostavio Dubrovčanima, da mu izvrše zavjet: r. завѣщаніе) 69. 76. 183,

zavjetovati (Stefan zavjetova Srbiju Đurđu Brankoviću: r. завѣщать) 109,

zavladati* 287. 328, zlatika (darovala je 500 zlatika) 115,

znatan (Vuk nema ove riječi u azbučnom redu, već u dodatku s. v. glasan) 2. 10. 39,

zvaničan (od svake zvanične sudne radnje: r. должностьный) 319,

životan* (životna radna naroda: r. жизненный) 75,

životvoran (silom životvornoga krsta: r. животворящій) 285,

županstvo 3. 5,

župljanin (za parnice između sebe ili sa župljanima: r. жупный житель) 60,

župni* (župna uprava, župni upravitelji) 60. 64.

 

Napomena. Popis riječi, koje je Daničić upotrebio u prijevodu staroga zavjeta, a Vuk ih nema u rječniku, priopćio sam u biogradskom časopisu „Коло", u broju od 13. Maja 1889.